Pripreme za usvajanje štampanih slova i učenje čitanja

Direktnu osnovu za usvajanje slova i učenje čitanja i pisanja čini osposobljavanje učenika da uočavaju sastavne dijelove našeg govora. Tokom pripremnog perioda učenici treba da shvate da se naš govor sastoji od rečenica, rečenice od riječi, a riječi od glasova (slova). Učitelj ne smije da daje učenicima definicije pojmova rečenica, riječ i glas i da ihopterećuje zapamćivanjem definicija, već da prikladnim vježbama omogući da učenici usvajaju te govorne elemente i da ih pojmovno shvataju.

Do razumijevanja i usvajanja pojma rečenice može se doći globalnim ili sintetičkim načiinom.

• Globalni način - nauči se čitati cijeli tekst, odnosno sve rečenice globalno. Rečenice su napisane u redove. Nastavnik naglašava da se na kraju svake rečenice nalazi tačka.
• Sintetička metoda - učenici nauče riječi, zatim na osnovu njihsklapaju rečenicu  uslovarici ili ih pišu štampanim slovima u svesku. Na taj način učenik će primjetiti da rečenicu čine međusobno povezane riječi. Polazi se od lakših rečenica (dvije riječi, zatim tri i više).

Učenici tokom raznovrsnih vježbi treba da shvate (a ne da definišu) da je u rečenici realizovana sinteza smisla pojedinih riječi u njenoj strukturi.

U formiranju pojma riječ možemo ići globalnim putem tako što ćemo analitičkim postupkom određenu rečenicu rastavljati na riječi. Zajednički se izgovara riječ po riječ, može u rečenici, utvrđuje se broj i redosljed riječi u rečenici. Sintetički postupak formiranja riječi je odbačen od većine metodičara. Prihvatljivi je psihološki ili induktivni način formiranja pojma riječi u kojima se polazi od predmeta, pa preko slike tog predmeta, dolazi do imena tog predmeta ili pojma riječi. Na brojnim primjerima učenici će ustanoviti da za svaku stvar, životinju, biljku, čovjeka, postoje riječi koa i imena.

Razumijevanje i usvajanje pojma glas u pripremnom periodu postiže se analitičkim postupkom i indirektnim postupkom. Ovim postupkom analizira se svaka riječ u rečenici na glasove.

• Npr: "Milan crta loptu." , učenici će u horu, zatim pojedinačno, izgovarati glas po glas u svakoj riječi (M-i-l-a-n c-r-t-a l-o-p-u)

Induktivni postupak u formiranju pojma glas podrazumijeva primjenu metode normalnih glasova. Tim postupkom traže se i oponašaju zvukovi ili onomatopejski glasovi u prirodi. Počinje sa pričom iz koje izvlačimo glas kako zuji pčela- z-z-z-z-z-z, kako plače malo dijete a-a-a-a-a-a-a, kako čobani dozivaju o-o-o-o-o, itd.

U pripremnom periodu posebnu vrijednost imaju analitička vježbanja koja se realizuju samo na usmenom nivou. Takvim vježbanjem razvija se fonetski sluh (sposobnost razlikovanja glasova) koji djeci omogućuje da uspiješno izdvaja glasove (foneme) od kojih su sastavljene riječi, te da određuju poziciju pojedinih glasova u glasovnom kontekstu.

Analitička vježbanja imaju dvije etape:

• uočavanje pojedinih glasova na početku, na kraju i u sredini riječi,
• rastavljanje (kraćih, lakših, zatim dužih, težih) riječi na glasove

Nakon uvođenja učenika u analitička vježbanja, počinjemo sa sintetičkim vježbanjem, da bismo ih ubrzo organizovali uporedo što je od posebne važnosti u pripremama za ščitavanje i čitanje. Ubrzo se prelazi na istovremeno izvođenje ili na kombinaciju ovih vježbi, odnosno na analitičko-sintetička vježbanja. Složenija su ali učenike više misaono angažuju i jedan su od najznačajnijih preduslova za savladavanje početnog čitanja i pisanja.

Od prvog dana školskog rada učitelj treba da izaziva želju učenika za čitanjem. To se čini na različite načine, kao npr:

• donošenjem ilustrativnih knjiga i časopisa na čas
• čitanjem kratkih zanimljivih priča
• pisanjem na tabli važnih poruka
• čitanjem pitalica i zagonetki
• organizovanjem jezičkih igara
• posebno studiozno pripremljenih i kreativno organizovanih dinamičkim, međusobno prožetim i adekvatno izmjenjivim, akustičnim, govornim, analitičko-sintetičkim, ostalim vježbanjima tokom priprema za usvajanje slova i učenja početnog čitanja.

Prethodna Sljedeća