Kompromisno rješenje između zastarjelog, jednostavnog i neefikasnog monografskog i vrlo složenog, težeg ali efikasnog kompleksnog postupka, ublažavaju se osnovni nedostaci monografskog bez radikalnih i složenih koncepcijsko-metodičkih promjena.
U zavisnosti od frekventnosti glasova - slova u strukturi određenog jezika (govora i pisma), od fonemske jednostavnosti glasa i grafičke strukture slova, mogu se formirati različiti modeli grupisanja slova:
- I MODEL (grupno ćirilica)
Мм-Аа, Ии-Шш, Нн-Оо, Рр-Ее, Сс-Јј, Вв-Уу-Тт, Пп-Лл-Кк, Зз-Бб-Гг, Дд-Жж, Чч-Љљ, Цц-Њњ, Ћћ, Џџ-Ђђ, Фф-Џџ
(Nastava početnog čitanja i pisanja - Titograd, 1975.)
- II MODEL (grupno ćirilica)
Мм-Аа, Тт-Ии, Нн-Оо-Сс, Ее-Пп-Уу-Јј-Шш-Лл, Вв-Рр-Зз, Кк-Дд, Љљ-Жж-Бб, Гг-Чч, Њњ-Ћћ, Џџ-Хх-Цц, Ђђ-Фф.
(Nastava početnog čitanja i pisanja - Beograd, 1972.)
- III MODEL (grupno ćirilica)
Аа-Мм-Ии-Шш-Нн-Ее, Пп-Оо-Јј-Сс-Уу-Тт, Вв-Кк-Дд-Лл-Пп-Гг, Бб-Цц-Зз-Ћћ-Хх-Чч, Љљ-Жж-Њњ-Фф-Ђђ-Џџ
(Učenje otkrivanjem, Dečije novine - 1983.)
- IV MODEL (kombinovano, pojedinačno i grupno ćirilica)
Аа, Мм, Ии, Тт, Оо, Нн, Сс, Ее-Пп, Јј-Уу, Лл-Љљ, Шш, Гг-Пп, Зз-Вв, Кк-Дд, Бб, Чч-Ћћ, Хх-Жж, Фф, Цц-Њњ, Ђђ-Џџ
(Metodički priručnik uz bukvar i nastavne listove za I razred osnovne škole - Beograd- Novi Sad 1990.)
- V MODEL (kombinovano, pojedinačno i grupno, naizmjenična obrada velikih i malih štampanih slova - Latinica)
A-I-M-N-E, O-S-Š, J-U, T-R-D, L-V, C-Č, P-G, a-e-o-v-š-u-i-c-č-j-p, n-m-l, g-t-d-r, Kk-Bb, Ćć, Zz-Žž, Nj nj-Lj lj, Hh-Ff, Đđ-Uu
(Bukvar za I razred osnovne škole - Sarajevo - 1990.)
- VI MODEL (kombinovano monografska i grupna obrada slova, kombinovano veliko i malo štampano slovo - Latinica)
I-O, A-U, M-N, R, Š, L-E, H-S, V-J, o-s-š-v, i-e, u-a, h, n-m, i-j, r, Kk, Pp, Zz-Žž, Dd-Bb, Tt, Gg, Cc-Čč-Ćć, Lj lj, Nj nj, Dž dž
(Početnica Dobro jutro - Zagreb - 1983.)
- VII MODEL (grupna i monografska obrada, istovremena obrada velikih i malih štampanih slova - Latinica)
Aa-Uu, Mm-Jj, Ee-Oo-Ii, Šš-Nn, Rr, Ll-Ss, Hh-Vv-Tt, Zz-Žž, Kk-Pp, Cc-Čč-Ćć. Bb-Ff, Dd, Đđ, Gg, Lj lj, Nj nj, Dž dž
(Početnica Put u slovograd - Sarajevo - 1994.)
Postoje i različiti modeli grupisanja pisanih slova, što se razlikuje od grupisanja štampanih slova, jer su drugačiji oblici:
- I primjer (kombinovana, pojedinačna i grupna obrada velikih i malih pisanih slova - latinica )
Mm-Aa, Nn-Oo, Ii-Šš, Pp-Tt, Ss-Ee, Kk-Ll-Zz, Jj-Uu, Rr-Dd, Lj lj-Žž-Čč, Gg-Hh-Nj nj, Bb-Vv, Ćć, Cc-Dž dž. Đđ, Ff
- II primjer
i, n, m, o, a, e, Vv, Hh, Ll-Jj, A, M, N, Kk, Ss, Šš, E, O, Rr, Đđ, Tt, Pp, Bb, Zz-Žž, Cc-Čč, Lj lj, Nj nj, Ff, Đđ-Dž dž
U odnosu na monografski postupak grupna obrada slova ima sljedeće prednosti:
- sve više se oslanja na sve bogatija prethodna znanja djece
- odbačen je razvučeni i dugotrajni pripremni period koji je sputavao želju učenika i roditelja da djeca što prije nauče da čitaju i pišu
- povećava se broj djece obuhvaćene predškolskim vaspitanjem što daje bolju osnovu
- skraćeno je vrijeme učenja PČiP što doprinosi dinamici, raznovrsnosti, zanimljivosti i intenzivnijem radu i razvoju učenika
Slabosti:
- teža je od monografske jer za kraće vrijeme treba se uraditi veći broj zadataka te su djeca opterećena dodatnim aktivnostima što ih u većoj mjeri psiho-fizički angažuje, zamara i dekoncentriše, te učitelj treba da inicira promjenu aktivnosti, načina rada i odmora
- grupnom obradom slova nije individualizirano učenje niti tempo napredovanja učenika u usvajanju slova, čitanja i pisanj
- ubrzano učenje PČiP može se u nekim slučajevima i negativno odraziti na kvalitet čitanja i pisanja, dovesti do mehaničkog učenja, verbalizma, formalizma, neurednosti, nesigurnosti...pa se preporučuje svakodnevno vježbanje u glasnom i thom čitanju i raznim formama pisanja.
Nema komentara:
Objavi komentar