Učenje početnog pisanja

Radeći po kompleksnom postupku, učenici se pismeno izražavaju štampanim slovima dok ne nauče oblikovati i povezivati pisana slova.

Kada su učenici usvojili ščitavanje štampanih slova, organizujemo vježbe grafičkih priprema i u okviru njih vježbe čitanja pisanih slova. Učitelj počinje da zapisuje sadržaje na tabli, pisanim slovima, a učenici čitaju služeći se zidnom slovaricom.

U svakoj grafičkoj pripremi izostavljamo pisanje odvojenih elemenata slova (kosih, uspravnih, polukružnih), umjesto toga organizovaćemo vježbe u pisanju cjelovitih slova povezanih od početka do kraja i to, u obliku ornamenata (frizova).

Obradićemo ona slovakoja djeca teže povezuju ili pišu nepotpuno, izostavljajući njihove elemente –crticu, kvačicu, tačku. U ćirilici djeca teže povezuju slova и, ш, п, т л, м kao i slova sa kvačicom о, в, ч. U latinici djeca zamjenjuju slova M, N, izostavljajući elemente slova Č, Ć, Ž, Š, j, i griješe u povezivanju slova V, Z, b.

Učitelj odabere slovo, piše ga povezano u ornament od početka do kraja reda između dvije linije, a zatim prostor između linija oboji u 2-3 boje.

Ornamenti ne moraju da budu lijepi kaod svakog učenika, važno je da vježbaju pravilno pisanje i povezivanje.

Poslije izrade nekoliko ornamenata prelazi se na predvježbe pisanja i pisanih slova. Preporučuje se pisanje naliv-perom ili hemijskom olovkom u svesci sa širokim razmacima između linija.

Sada pišemo ona slova koja smo imali u ornamentima, i ona se išu od početka do kraja bez bojenja pojedinih prostora.

Obim ovih vježbi ne treba da bude velik. Učenici treba da napišu po 3-4 reda iste vježbe i još toliko za domaću zadaću.

Prilikom vježbanja ne insistiramo na zapamćivanju slova već na pravilnosti i preciznosti u pisanju i postizanju pojedinih slova. Stalno treba imati u vidu da ovo nije obrada slova već zadnja faza grafičke prirpeme. Ovo su predvježbe u pisanju malih slova i to ne svih već onih koje djeca teško oblikuju u međusobno povezuju. Predvježba za pisanje velikih pisanih slova nisu potrebne jer se relativno brzo savlađuju.

Počinjemo pisajući jednosložne riječi sastavljene od određenih slova (npr. SO, VO, STO, LIST...). Učenici pišu 1-2 reda međusobno odvojenih riječi čije značenje znaju i koje ispod napisanih redova ilustruju.

Unaprijed ne prlaniramo broj slova koja će učenici savlađivati na času niti njihov redosljed. Poželjno je da učenici zaokružuju slova u slovarici koja su savladali. Neophodno je podsticati učenike da učestvuju u smišljanju riječi i rečenica koja će pisati povezujući nova slova s ranije obrađivanim slovima.

Učitelj prati rad učenika, koriguje greške. Ukoliko kod nekoliko učenika primjeti iste ili slične greškeponovo će na tabli objasniti pisanje.

Pošto učenici ne mogu da uvježbaju pisanje samo na časovima, treba im zadavati odgovarajuće domaće zadatke uz obavezan minimum zahtjeva koji može da izvrši svaki učenik u odjeljenju.

Povremeno treba organizovati lakše pismene vježbe pisanim slovima kao što su, prepisivanje sa štampanog i pisanog teksta, diktat, samostalno smišljanje i pisanje riječi i rečenica u okviru obrađenih slova.

Učenici i dalje imaju mogućnost da se izražavaju štampanim slovima radeći složenije vježbe: pisanje odgovora na postavljena pitanja, opisivanje raznih predmeta i događaja, pismeno prepričavanje teksta i slično.

Početna pismenost izgrađuje se kontinuirano. Djeca se navikavaju da primjenjuju elementarna gramatička pravila (bez učenja novih formulacija) da upotrebljavaju osnovne pravopisne zadatke, da iskorjenjuju provincijalizme i da njeguju književni jezik.

Na kraju prvog razreda učenici treba da:

• pravilno pišu i povezuju slova u riječima,
• da velikim slovima počinju rečenicu, tj. imena i prezimena ljudi,
• da rečenicu počinju velikim slovom i završavaju tačkom.
• da pišu riječi odvojeno,
• da ovlađuju prostom rečenicom, i
• da su im rečenice logički povezane.

Prethodna